3. kol 2012.

Još malo Kanade i Lidijina juha od pečene tikve i bijelog luka


Vratija se "Šime", odnosna vratila se Snježa iz Kanade.
Bilo je prekrasno! Već se dugo nisam tako odmorila. Puna sam utisaka.
I, vjerujte mi, ne znam odakle bih počela.
Možda da opet ponovim koliko je to veeeeelika zemlja, široka, zanimljiva, ... A ljudi?
Nisam odavno srela tako susretljive, ljubazne, strpljive i uslužne ljude.
Osim Edmonton obišli smo i Drumheller i njihov čuveni Royal Tyrrell Museum. Fantastično mjesto za sve one keje zanima daleka prošlost našega planeta.
U vrijeme mojega posjeta održavao se i Taste of Edmonton a za ovaj put slike sa jedne "Tržnice", zapravo The Old Strathcona Farmers' Market. Ova, kako sam je ja nazvala, tržnica se održava svake subote, uvijek u zatvorenom prostoru. Sva je roba već izvagana, upakirana, nema vaganja na licu mjesta, svi su proizvodi isključivo s domaćih farmi ili iz "domaće radinosti". Osim robe koja se prodaje tu je obvezno i zabava i hrana.
Ali, alkohola nema! Nikakav alkohol ne možete kupiti (čak ni pivu ni vino) u njihovim Store-ovima, odnosno samoposlugama. On se uvijek prodaje u odvojenim zgradama tzv. Liquor Store-ovima.
A cijene su, za mene, strašne,... jer ja sve njihove cijene množim sa 6 da dobijem u kunama. Pa još moja plaća!? Odoh k vragu!

Naravno, imam previše slika a da sve stanu u jedan post, teško! Možda je nekima od vas sve ovo svakodnevnica ali, meni je zanimljivo i zato su tu. Kao recimo ova mrkva raznih boja koja je završila u jednom Lidijinom ćušpajzu.

Pogledajte ovu cvjetaču: žuta i zelena!?

Moje omiljene kajsije ali, cijena je da boli glava:

Jednako kao i ove trešnje:

Bilo je tu dosta proizvoda iz "domaće radinosti" kao ove marmelade (odmah mi je pala na pamet naša Branka):

Ili ova čokolada (e, ovdje sam "vidjela" našu Tamaru):

Naravno da je bilo i zabave i unutra i ispred Marketa:

A o hrani neću ni pričati:

Slika je i previše i teško je sve to posložiti u jednom postu; jer bilo je Raznih salsa, raznih vrsta punjenih maslina (meni su se najviše svidjele one punjene orasima, ), raznih vrsza senfova iz domaće radinosti, domaće paste, mesa od bivola, svinje, ... ,domaćih kolača (baš me se dojmila baka koja ih je prodavala a najvjerojatnije ih je sama i napravila), kave, svijeća, jastuka, sličica (kinez ih stvara na licu mjesta), izrada i prodaja mozaika, stalaka za mačke, ...

***
Jedna od zanimljivosti su mi ovi zečevi. Svako večer smo izlazili u šetnju prošetati Dunckan-a, Lidijinog psa (zaljubila sam se u njega) i uvijek bismo u naselju sretali nekoliko zečeva (divljih, naravno) koji se dolaze hraniti tu (ima trave) ali, ni jedan ne završi u loncu što bi kod nas sigurno!

Evo konačno:) i recepta za ovu juhu:


Potrebno je:
  • 1 tikva oko težine oko 1 kilograma
  • 1/2 crvene paprike
  • 1 veća rajčica presječena na pola
  • 1 veći cesnjak (glavica) očiščenog
  • 1 mrkva, narančasta, srednje veličine
  • malo soli i maslinovog ulja
  • pileći temeljac ili kocka pileće juhe
  1. tikvu raspoloviti i malo posoliti i popapriti
  2. podijeliti cesnjake na dva dijela pa u ih staviti u sredinu tikve
  3. u papriku staviti izrezanu mrkvu
  4. svo povrće staviti u tepsiju, posoliti, poprskati uljem te peći na oko 250 °C 20 - 25 min ili dok tikva ne omekša

5. žlicom izvaditi meso tikve, sve premjestiti u lonac u kojem ce se kuhati juha, dodati pileci temeljac i stapnim mikserom usitniti (ili u blenderu)

6. kuhati na laganoj vatri jos oko 10 minuta te posluziti

* po zelji dodati malo ljute papricice, kiselog vrhnja ili vrhnja za kuhanje

27. srp 2012.

Lidijina Salsa, gost kuhar i pozdrav iz Kanade

E, recite mi molim vas koja se to da ne kazem budala javlja s receptom s odmora:)?
Ja, nego ko bi drugo.
Rekla sam da ce mi sljedeci gost kuhar biti moja sestra Lidija.
I evo ovo je jedan od njenih recepata.
I to mi je nekako normalno, nas dvije uzivamo ovdje a atmosfera je prava nasa: obiteljska.
Stignemo mi dosta jer ona je carica za volanom a bez auta bi bilo zaista tesko ili bolje reci drugacije.
A Edmonton je zbilja predivan grad, organiziran do daske, izuzetno uredan i cist. Ljudi ima kao i svugdje ali ono sto je meni posebno je sto su svi koji rade s ljudima izuzetno ljubazni i uvijek s osmijehom i nekim dragim bezazlenim komentarom, pozdravom, ...

Jedna od znamenitosti Edmontona su i ove Piramide:


Art Gallery of Alberta:


Simbol provincije Alberta kojoj je Edmonton glavni grad je divlja ruza koja nije ni slicna nasoj divljoj ruzi - sipku/sipurku od cijeg ploda mi pravimo pekmeze i cajeve. Ova je kao i ona nasa jako mirisljava od cijih se latica prave slatka, suse se i pravi ona ruzina vodica.


A sve je nekako u sluzbi covjeka: meni je nekako neobicno da se u fontanama kupaju (mame dodju sa djecom, skinu ih na klupama) a zimi te iste fontane sluze za klizanje:) neobicno, opusteno, ...


- puno je prekrasnih parkova, urednih, cistih sve prilagodjeno djeci maloj i velikoj sa obicno dva igralista za bejzbol i isto tako za nogomet a da ne pricam o necemu sto bi meni i vjerujem mnogim mamama i djecici dobro doslo: Water Sprey Park

Naravno da bih mogla jos toga puno ispricati. A ima vremena, ispricat cu, valjda necu zaboraviti:)
Prvo sto sam uocila kada sam izasla iz aerodromske zgrade bilo je da auta nemaju sprijeda registracijsku tablicu, samo straga. Zar to nije pametno i ekonomicno?

Naravno bila sam u posjetu jednoj trznici koja je u zatvorenom prostoru i odrzava se samo subotom. Hm, kao u Kninu:):):)
Bit ce jos slicica a sada evo ova Salsa. Iznenadila me je svojom svjezinom i svim drugim. Sigurno cu je i ja praviti kada dodjem. Nama je odlicno prijala s ovim rostiljanim pilecim batacima. Uz put, svaka kuca i koliko sam ja mogla primjetiti i svaki balkon ima veliki plinski rostilj.
Moja Lidija je ovu salsu pravila od ovih sastojaka:
  • po 1 papriku svih boja: crvena, zelena, narancasta, zuta
  • 3 kom mlada luka skupa s perima
  • 1 manji krastavac
  • 3 cesnja bijeloga luka
  • 1 casa cherry rajcica
  • 1 casa mladog graska, malo prokuhanog
  • 1 casa graha iz konzerve, ispran i ocijedjen
  • 1 feferon
  • persin, vlasac, menta, bosiljak, origano, sve sitno nasjeckano
  • izgratana kora 1 limuna
  • sok od 1 limuna
  • 2 zlice maslinovog ulja ili po ukusu
  • sol, papar
  1. Sve sastojke sitno nasjckati, dodati na sitno nasjeckano zacinsko bilje, dobro izmijesati, popapriti, posuti, rendanom korom limuna, posoliti i zaciniti limunovim sokom i maslinovim uljem.
  2. Osim ovih sastojaka moze dodati kuhani kukuruz, avokado, mlada mohuna i druge vrste graha. Svak sebi moze naci idealnu kombinaciju:)
Kada imate ovoliko boja i oku je drago.


Ovo je tek mali dio ili bolje reci crtice iz Kanade. Bila sam nestrpljiva ovo podijeliti. Volim dijeliti svoju srecu s drugima jer ja mislim da je sreca veca sto se vise dijeli.
Puuuno vas pozdravljam i pisemo se opet, uskoro. Moj odmor se polako blizi kraju, za osam dana sam doma a dotle skupljam utiske.



6. srp 2012.

Sok od kunice/stolisnika/hajdučice


Od kako sam odlučila napisati ovaj post samo mi je na umu ona pjesmica: Kad se male ruke slože....
Eh, samo što ovo više nisu male ruke nego ruke koje su se naradile,..
Hm, o čemu je riječ?
Pa, ovako: Recept za ovaj sok je od Anke, napravila ga je Zdenka a ja ga evo ovdje objavljujem i promoviram. A guštamo svi.
Inače je Zdenka zadužena za "tekuća" pitanja. Ona se uskoro priprema otvoriti i svoju, odnosno njihovu obiteljsku Kušaonu vina. Bit će to Kušaona vina OPG Bandalo.
Kada to bude naravno da ću poslikati i objaviti post. Do tada ona priprema svoje fenomenalne rakije: osim loze ima tu još travarice, rogačice, orahovice, šeria... za sada bere i suši trave:) ali, ima svega i rakija i vina!!!
I na prvom mjestu njihov fenomenalni Debit!
Napravi Zdenka i kupinovog vina, bilo je tu i vina od šipka (šipurka, divlje ruže), ... i stvarno je prva što se tiče "tekućih pitanja". Sada je u velikom poslu, završni poslovi u vinogradu, oko višanja, kajsija, ...

Dok sam bila u izbjeglištvu pravila sam i ja sokove od ljekovitog bilja: od kadulje i mente. Ovaj sok od kadulje je bio prekrasan nježne lila boje. Djeca su ga pila i voljeli su te sokove. Bila su to druga vremena, djeca su bila mala i pila sokove.
Sada su djeca narasla i piju neke druge sokove - fermentirane:) milicu im mamicu:)

Ovaj sok je prekrasan ukoliko volite reske sokove, ima okus tonika ili schwepes - a, pomalo gorak i kiseo a i dovoljno sladak.
Za početak vam treba kunica (stolisnik, hajdučica, ranjenik, ... ):

Znači, potrebno je:
  • 50 - 70 cvjetova kunice
  • 3 - 4 l vode
  • 4 - 5 kg šećera
  • 1 - 2 kg limuna (neprskan ili dobro opran)
  1. cjetove kunice je potrebno dobro otresti od buba pa u cijedilu oprati tušem
  2. prebaciti u lonac pa ostaviti par sati da se moči (može i preko noći)
  3. Sve skupa prokuhati 15 - tak minuta i opet ostaviti nekoliko sati poklopljeno (može 1 do 8 sati)
  4. Procijediti dodati šećer i zakuhati, skidati pjenu svo vrijeme te dodati limun izrezan na ploške
  5. Zagrijvati da ne ključa i miješati da limun pusti sok. Umjesto limuna se može dodati i 3 - 4 male vrećice limuntosa)
  6. Procijediti u sterilne staklene vruće boce i propisno zatvoriti

* Sok odnosno sirup se pije razrijeđen s vodom, vrućom vodom, mineralnom vodom a boja mu bude žućkasta i može dugo stajati bez bojazni da će se pokvariti!

* Na isti način se može praviti sok i od cvjetova kadulje, cvjetova maslačka, gornjih vrhova mente ili murtele,...
* Ovaj sirup pomiješan s vrućom vodom piti kao čaj
* S mineralnom vodom dobijete pravi osvježavajući napitak

Za sada toliko od mene! Sve vas lijepo pozdravljam a ja se polako spremam za daleki put: Idem svojoj sestri u daleku Kanadu. Jako sam uzbuđena, sretna, ... puno je pomiješanih osjećaja. Ne znam se ni izraziti.
Pišemo se kada se vratim!!!
Pusa svima!!!

13. lip 2012.

Červiš s piletinom

Ovo je još jedno jelo iz one skupine: da se ne zaboravi!
Nekada davno u Konjic su dolazili ljudi iz Slavonije i na pijaci prodavali svoje proizvode.
S njima je bila i moja teta Vera. Nije mi bila rod nego kako bismo mi to rekli "izvanji" rod. Ustvari ona je bila punica maminog rođaka Ante kojega smo mi zvali: ujko!
Za vrijeme II svjetskog rata njegovi otac i majka su odselili u Slavoniju i izgubili su sve veze s rodbinom iz Konjica. Ali, zahvaljujući njegovoj želji i poduzetnosti svi smo se nekako spojili.
I tako je teta Vera, starija žena, svakoga petka vlakom dolazila u Konjic i prodavala na pijaci jaja i piliće. I navečer bi se opet vraćala u svoju Slavoniju, odnosno Šiškovce.
Popodne, prije odlaska na vlak, bi se kod nas malo odmorila i osvježila.
Možete li zamisliti koji je to bio život, koji teret na plećima te žene, koja energija i volja samo da se izvuče koji dinar više.
Eh, s tom njenom krasnom domaćom piletinom bi naša mama često znala napraviti i Červiš!
Červiš je jednostavno jelo, ukusno, zbog svojih sastojaka i osvježavajući.
A mi smo ga obožavali. Čini mi se kako je malo reći obožavali. Pravo bismo se veselili takvome ručku. A tek kada bi i moj ujko Marko navratio, bio bi to praznik.


Evo kako sam ga ja napravila. Naravno, u pomoć sam pozvala svoju sestru "pamtešu". Za razliku od mene ona je puno toga više memorila u svoju glavicu. Već sam rekla: meni kao da je neko ukrao pamćenje.
Potrebno je:
- za juhu:
  • polovica pileta ili domaće kokoši
  • 3-4 mrkve
  • 1 glavica luka, napola presječena
  • 1/8 srednje glavice celera
  • 1 korijen peršina zajedno s listom
  • nekoliko zrna papra
  • sol
  • voda

- za červiš:

  • 4 - 5 žlica ulja
  • 2 žlice brašna
  • 4-6 češnjeva bijelog luka
  • 2 žlice octa (po ukusu ili manje ili više)

- za pohanje:

  • 2 jaja
  • brašno
  • krušne mrvice/prezla
  • sol
  • ulje za pohanje

Priprema:
  1. Od svih sastojaka napraviti pileću/kokošju juhu
  2. Kada se juha skuha izvaditi meso a juhu procijediti.
  3. Bijelo meso iskidati na končiće (iskončati)
  4. Na ugrijanom ulju propržiti dobro brašno pa dodati nasjeckani češnjak i bijelo meso.
  5. Sada dodavati juhu postupno miješajući da se umak ne zgruda. Červiš mora biti gust kao umak
  6. Začiniti po potrebi, dodati ocat i poslužiti s ostatkom piletine koju treba ispohati:
  7. Razdvojiti batak i zabatak, krila te ih pohati tako što ih se prvo uvalja u brašno, zatim u umučena jaja te nakon toga u krušne mrvice. Ispržiti ih u ugrijanoj masnoći do zlatno rumene boje!

* Ovo je mjera za nas troje, ovoga puta. Poduplati sve za više osoba.
* Červiš je zasitno, težačko jelo. Umjesto ulja nekada se zaprška pripremala s mašću
* I gle čuda: baš me je danas nazvao moj ujko Ante koji već dugo živi u Njemačkoj. Tete Vere, kao i moje mame više nema ovdje s nama. Ali, one su uvijek tu, ostavile su nam puno toga lijepoga i svaki dan ih se s radošću prisjetimo.
* Ovo je pileći červiš, postoje i mnogi drugi. Jednom prilikom ću predstaviti i Hercegovački červiš koji se pravi od usitnjene junetine i tarane! Valjda neću zaboraviti:)

3. lip 2012.

Frittata od šparoga, špageta i pancete nakon prošlonedjeljne šetnje Prominom

Nas tri jako volimo šetati.
One su Prominke i vole svoj kraj.
Stvarno je to lijep kraj, prostranstvo, nekako imate osjećaj da dišete punim plućima.
Donosim vam nekoliko sličica s naše posljednje šetnje od prije tjedan dana. Bilo je puno sličica a ja sam odabrala samo nekoliko.
Pošto smo našli i šparoga pripremila sam nešto za mene i moga Nikolu kojemu se ovo inače jako sviđa.

Puno je napuštenih kuća i imanja ovo je jedna od takvih. Zanimljiva mi je i zbog ove uzidane kamenice.

Suhozid

Ima dosta vinograda ali, kažu puuuno manje nego u neka prijašnja vremena. Ovo je jedan mladi prekrasno održavani vinograd. Čak su i mene naučili raditi neke posliće u vinogradu:)

Što piroda oboji!!!

Nisam im mogla odoliti!

Šparoge, još ih ima!!! Pa zato i ovaj recept:
Frittata od šparoga, špageta i pancete

Recept:
  • oko 100 g špageta (integralnih ovoga puta)
  • 3 fete pancete izrezane na štapiće
  • svežanj šparoga
  • 3 - 4 kom. jaja
  • 2 žlice kiselog vrhnja
  • 1 žlica ribanog parmezana
  • sol, papar
  1. Špagete skuhati po uputstvu na pakiranju
  2. Šparoge očistiti, oprati i skuhati
  3. Pancetu ispržiti na malo maslinovog ulja u tavi (ko ne voli izostaviti)
  4. Dok se šapgeti kuhaju razbiti jaja u većoj zdjeli, posoliti, popapriti i umutiti
  5. Dodati kiselo vrhnje, ribani sir, ocijeđene šparoge i špagete pa umiješati pancetu
  6. Sve skupa vratiti u tavu i pržiti s jedne strane
  7. Kada je skoro pečeno, pokapati je malo uljem po vrhu a zatim preokrenuti je s pomoću plitkog tanjura ili poklopca te vratiti ponovno u tavu da se lagano zapeče i s druge strane.
* Umjesto šparoga se može upotrijebiti i mlada kopriva, špinat, ...